Prethodna godina ostaće upamćena kao godina globalne medicinske, sociološke i ekonomske krize izazavane Covid-19. Iako su mnogi jedva čekali da sat otkuca ponoć, a 2020. godina se konačno završi, kako 2021. odmiče shvatamo – nije do 2020. godine do nas je.
Neosporna činjenica je da je pandemija donela velike izazove na globalnom nivou, što ima direktnog uticaja na svakodnevne aktivnosti i stil života vas, vaše porodice, mene mojih prijatelja, saradnika, rođaka…
2020. je bila dobra učiteljica, pružajući pre svega pripremu za ispit napredviđenih okolnosti, manjka novčanih sredstava, veće količine stresa…
Nesumnjivo, najvažnija lekcija 2020. godine glasi – zdravlje je najvažnije, ali ima tu još dosta edukativnog materijala koji može da vam pomogne da konačno živite život kakav želite, na način koji želite. Ovih pet navika usvojila sam tokom korona krize i ne planiram da ih se odreknem – nikada.
REDOVAN TRENING
Svi već znamo – u zdravom telu zdrav duh, ali isto tako znamo i koliko može biti teško naći motivaciju za (redovan) trening. Kada trening doživite kao deo životnog stila, kao način da odmorite misli, opustite se, oslobodite stresa, a ne nužno kao način da smršate, brzo će vam preći u zdravu naviku.
U prvom talasu korona virusa, drastično su se smanjile obaveze i aktivnosti na dnevnom nivou, što je meni poslužilo kao odlična podloga za uspostavljanje novih navika i rasporeda u pogledu fizičke aktivnosti.
PLANIRANJE OBROKA, KUPOVINE NAMIRNICA I TROŠKOVA
Muka me naterala – bukvalno. Kao neko ko ne podnosi čekanje u redovima, svaki odlazak u nabavku tokom marta, aprila i maja, predstavljao mi je veliki izvor stresa. Detaljan spisak za kupovinu namirnica potrebnih za obroke za narednih nekoliko dana, uz mentalnu kalkulaciju troškova i rute po prodavnici, ostaće kao jedno od najintenzivnijih sećanja na korona krizu (srećom).
Uglavnom sam zapisivala plan za ručak ili večeru za naredna četiri dana i pravila listu namirnica koje su potrebne, vodeći računa da namirnice sa spiska upotrebljavam za pripremu što većeg broja obroka. Recimo, pola kilograma junećeg mesa bih podelila na dva dela, jedan deo (sveže meso) pripremila odmah, ostatak zaledila za prekosutra i slično.
I znate šta? Uz takav sistem planiranja, sve iz frižidera je pojedeno u roku trajanja, izbegnuto je bacanje hrane, smanjeni su troškovi i sprečeno covid gojenje.
POSTAVLJANJE PRIORITETA
Kada znate da do 17, 18 ili 20 sati možete da budete napolju, lako pomerite online sastanak sa klijentom, ili pripremu za štampu, ili puštanje kampanje u etar… Kada znate da je određenom klijentu zaista hitno posvetiti vreme i energiju, lako odložite druge aktivnosti. Kada posao od vas zahteva angažovanje u petoj brzini i rad tokom večernjih sati, a osećate da vam ne prija, lako okrenete leđa računaru i zaspite. As simple as that.
Ovo su banalizovani događaji, ali dobri primeri da nije uvek bitno ono što je hitno.
REGULISANJE SNA I DNEVNI ODMOR
Ukoliko ste punoletni, dobra šansa je da vam fale odmor i kvalitetan san. Ukoliko vam kažem da za samo 20 minuta dnevno možete da povratite energiju potrebnu za sve poslovne i privatne aktivnosti, da li ćete promeniti kanal ili saslušati?
Dnevna dremka u trajanju do 20 minuta odmara mozak, smanjuje krvni pritisak, usporava disanje i reguliše nivo stresa. Ukoliko ne možete da zaspite preko dana, dovoljno je da zatvorite oči u mirnoj i čistoj sobi, bez buke, mobilnog telefona, računara…
Odlazak na spavanje (noćno) i buđenje u okvirno isto vreme, od velikog su značaja za uspostavljanje balansa i održavanje nivoa energije. Telo se navikne na ono što mu servirate, pa tako i na ritam sna.
SLOBODNO VREME JE ZA ZABAVU, NE ZA BRIGU
Ono što je važilo tokom vanrednog stanja, ostaje na snazi i narednih 70 godina – slobodno vreme ispunite zabavnim i/ili opuštajućim aktivnostima, a ne brigom. Kada završite dnevne obaveze, izvedete psa u šetnju, platite račune, pošaljete fakture, sredite kosu, trenirate, imajte uvek back up – roman čijem se čitanju radujete, seriju, film, društvenu igru, dogovoren odlazak na piće ili u šetnju…
K.J.