Praznični period simbolizuju svetla, ukrasi, bliskost, druženja, porodični susreti, pojačane socijalne aktivnosti. Biti dobro raspoložen postaje norma koja se traži od pojedinca kako bi se uklopio u dominantnu sliku. Mnoge osobe, upravo zbog opisane socijalne kompozicije događaja, mogu osetiti usamljenost ili izolaciju, povišen stres zbog susreta sa prijateljima. Porodična okupljanja takođe mogu biti stresna, ukoliko postoje nerešeni problemi ili tajne o ličnim poteškoćama, zbog procenjenog nedostatka razumevanja i podrške. Ustaljena dnevna rutina je poremećena, što može dovesti do pojačanog osećaja bespomoćnosti i tuge.
Da li praznični period može negativno uticati na mentalno zdravlje?
Studijama je potvrđeno da individualna uverenja poput: “Svi sem mene su srećni, svi provode vreme sa brižnom porodicom, dele ljubav sa nekim”, dovode do povišenog nivoa anksioznosti i pojačane depresivnosti. Usamljenost i nedostatak zdravih porodičnih veza su najčešći stresori u periodu praznika. Ipak, uprkos navedenom, period pre, tokom i nakon praznika, mnogim studijama je potvrđen kao period sa nižim procentom suicida i samopovređivanja. Disforična raspoloženja, kao i problematična upotreba alkohola ustanovljeni su kao načešći problemi u toku praznika.
Usamljenost je česta tokom praznika. Javlja se kod roditelja čija su deca napustila dom (“prazno gnezdo”), kada postoji koincidencija gubitka, smrti, sa prazničnim periodom, kod osoba koje su prekinule emocionalne veze. Ovakvi događaji svrstavaju ih u kategorije posebno osetljivih osoba.
Visoka društvena očekivanja manifestuju se kroz pritisak socijalne povezanosti, uprkos osećanjima koja pojedica drže dalje od drugih ljudi. Radost koja se tumači u svima pojačava osećaj izolacije i usamljenosti. Takođe, osobe koje su dugo vremena usamljene, mogu usamljenost povezati sa slikom o sebi i procenjivati sopstvenu vrednost kroz nju (usamljenost je potvrda niske vrednosti ličnosti). Usamljenost je bolna i može se provlačiti godinama kroz život, ali ipak su daleko štetnija ponašanja kao što su ulazak u toksične odnose samo da bi se usamljenost izbegla, ili pribegavanje nezdravim ponašanjima kao što je uzimanje alkohola.
Šta može pomoći u prevazilaženju usamljenosti tokom praznika?
- Stavite novi ram na sliku o sebi – dati sebi dozvolu za ispoljavanje osećanja, uklanjanje nezdravog samokriticizma, dopuštanje individualnosti, pronalaženje onoga što osobu čini srećnom, podsećanje na sopstvene snage i sopstvene vrednosti, trebali bi biti deo svakodnevnih misli, osećanja i ponašanja. Praznični period je idealan za isticanje ljubavi i brižnosti i prema sebi, ne samo prema drugima. Svaka osoba je vredna toga.
- Povežite se – unesite balans između brige o sebi i socijalnih obaveza, dajte sebi pravo da kažete NE drugima, postavite zdrave granice, koristite i bliskost i razdvojenost (vreme za sopstveni mir), birajte mesta i osobe koje vam prijaju;
- Zapišite plan – napravite plan prioriteta, odredite vreme za svaku akciju, zapišite šta vam je zaista važno;
- Brinite o sebi – dnevna rutina, meditacija, šetnja, fizička aktivnost, ne moraju prestati tokom praznika. Zapravo, mogu biti veoma dobar izvor podrške, jasna struktura na koju se možete osloniti. Zdrava ishrana, dovoljno sna, pravilno, abdominalno disanje, deo su brige o sebi koja ne treba prestati tokom praznika.
- Ne hranite usamljenot – usamljenost se uvećava izolacijom od drugih ljudi, postaje strašnija i teža za pobediti. Zato je važno ne ulaziti u pretpostavke o drugima, već otvoreno tražiti u skladu sa sopstvenim potrebama. Drugi ne mogu znati šta je vaša potreba, niko nema sposobnost čitanja misli. Izađite u šetnju, kupite poklon, darujte nekome, volontirajte, priključite se grupi, dozvolite sebi spontana poznanstva. Tražite od bliskih osoba zagrljaj, recite im da ste usamljeni.
- Izdvojite se od svojih osećanja – prihvatanje osećanja, ali i ujedno ne poistovećivanje sa njima, daje dozvolu i slobodu da osećanja dođu i ispolje se. Osećanja su proizvod svega što neko u životu doživi. Bez obzira koliko strašno delovala u nekim situacijama, ona su ovek poput talasa koji se neminovno sudari sa obalom.
- Budite svesni da je na socijalnim mrežama jedino idealno privid – ničiji život nije idealan, kako se to prikazuje na Facebook-u, Instagram-u i drugim društvenim mrežama. Svako je ponekad tužan, usamljen, loše raspoložen. Niko zaista ne putuje stalno, a i onaj ko to čini, ima svoje loše trenutke. Problem nastupa onda kada se javi potreba za poređenjem, uvek sa nekim čiji život izgleda bolje i privlačnije. Ograničite sebi upotrebu socijalnih mreža onda kada osetite da to utiče na vaše raspoloženje. Svako je bar nekada upotrebio filter sreće ili stavio lažni osmeh. Svakome je potrebna podrška.
- Zapitajte se da li usamljenost izvire iz nerealnih očekivanja – nekada uzrok usamljenosti može biti nerealno očekivanje da će se život naglo promeniti, da se treba dogoditi nešto dugo očekivano. Budite realni sa svojim željama tako što ćete ih staviti u jasne planove.
Samoća i usamljenost nisu isto, samoća je izbor osobe, sposobnost da bude sama sa sobom bez buke spoljašnjeg sveta, tuđih očekivanja i uticaja, da u tom iskustvu uči o sebi, voli sebe i raste. Usamljenost traži razrešenje, traži da bude preoblikovana u samoću ili otpuštena kroz podršku drugih. Izgovorena u prisustvu bliske osobe, usamljenost je već dobila drugi oblik.
Mr Anđelka Jelčić
specijalni pedagog i porodični terapeut
Vaš psiholog tim
https://www.vaspsiholog.com/2019/12/kako-pobediti-usamljenost-tokom-praznika/