Uskrs – običaji i verovanja

Uskrs je najradosniji hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih, kao pobeda vere i života nad smrću.

Na Uskrs se skidaju oltarske dveri da bi se time pokazalo da je Isus Hrist, prema crkvenom učenju, uskrsnućem pobedio smrt i otvorio rajska vrata. Isus je raspet u petak, subotu je preležao u grobu, u Josifovom vrtu, a u nedelju zorom, osetio se snažan zemljotres i anđeo Božji sleteo je na grob. Stražari koji su čuvali grob, u strahu su popadali kao mrtvi, a Isus vaskrsao.

Na Uskrs je, prema verovanju, Marija Magdalena prva srela Hrista, a onda se on ukazao i svojim učenicima.

Samo učenik Toma, koji je bio odsutan, nije odmah poverovao da je Hristos uskrsnuo, pa je morao lično da se uveri. Odatle u narodu uzrečica: “Neverni Toma”.

Vernici se za ovaj praznik pozdravljaju sa: “Hristos vaskrse” i “Vaistinu vaskrse”. Zbog velikog značaja Vaskrsenja Hristovog svaka nedelja u toku godine posvećena je Uskrsu i svaka se smatra za mali Uskrs.

Običaj je da se na današnji dan tuca uskršnjim jajima, koja su ofarbana na Veliki petak ili Veliku subotu. Po predanju, ovaj običaj potiče iz vremena Hristovog Vaskrsenja. Marija Magdalena došla je, posle Hristovog vaskrsenja, u Rim radi propovedanja Jevanđelja. I kada je izašla pred cara Tiberija, pozdravila ga je rečima: “Hristos vaskrse” i pružila mu na dar ofarbano jaje, a po ugledu na nju, hrišćani su nastavili da boje i šaraju jaja.

Vaskršnjim jajetom dočarava se smisao Vaskrsenja – kako iz mrtvila nastaje život. Jer, jaje je samo po sebi mrtva stvar, ali pod uticajem toplote, kad se stavi pod kokoš, razvije se u njemu život i izleže se živo pile, koje svojom snagom razvali svoj grob – ljusku, i izađe na svet – kao što je i Isus Hristos oživeo i iz groba ustao.

Uskrs se proslavlja u krugu porodice, a deca se posebno raduju “borbi” jajima. Čije se jaje razbije, taj gubi i predaje onome koji ima jače. Prvo ofarbano jaje čuva se u kući godinu dana i naziva “čuvarkuća”.

Cela nedelja uskršnjeg praznika zove se Svetla nedelja i tada se pevaju radosne crkvene pesme.

U nekim krajevima važe i ovi običaji:

– Na uskršnje jutro valja ustati rano, a da ne odete na spavanje pre ponoći, jer ako legnete ranije veruje se da ćete onda do narednog Uskrsa biti pospani i lenji.

– Umiti se hladnom vodom u koju su potopljeni dren, bosiljak i crveno uskršnje jaje.

– Prvo pojedite jaje, pa drugu hranu. Jajetom se omrsite.

– Običaj je i da se deca dodirnu crvenim jajetom da bi bila crvena i zdrava tokom cele godine.

– Gosti koji dođu u kuću daruju se uskršnjim jajetom, koje je simbol obnavljanja prirode i života, i radosti kako za onog koji prima, tako i za onog koji daruje.

– Na Pobusni ponedeljak, odlazi se na groblja i na grobove se odnosi po jedno jaje, za svakog preminulog člana porodice, prijatelja… da bi i preminuli osetili Vaskrsenje Hristovo.

 

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.