Božić je najradosniji hrišćanski praznik. Neki će ga proslaviti u stanu, neki na selu, ali većina u krugu porodice. Podsetimo se se najlepših božićnih običaja.
Božićni post
Četrdeset dana uoči Božića, 28. novembra, počinje Božićni post. Za to vreme suzdržavamo se masne i teške hrane, čistimo svoje telo, ali i duh. Bitno je obraćati se svima sa milošću i pažnjom, pročistiti se i telesno i duhovno, i pokazati zahvalnost Bogu. Sredom i petkom se posti na vodi, a ostalim danima je dozvoljeno ulje i vino. Posle Posta dolazi pričest.
Badnji dan
Dan uoči Božića, 6. januar, zove se Badnji dan. To je poslednji dan Posta. Ime je dobio po tome što se ovog dana seče badnjak. Rano ujutru, najčešće na selu, odlazi se u šumu i donosi badnjak odsečen sa hrasta ili cera, i ostavlja se pred kućom do uveče.
Tokom dana, mese se kolači i poslastice za božićnu trpezu.
Česnica
Obredni hleb – česnica – u nekim mestim se lomi veče pre, a u nekim tokom doručka na Božić. U oba slučaja, svi za stolom dobiju parče česnice i svako dobije po neki simbol napretka – kukuruz, dren, pasulj, a najsrećniji dobije novčić i veruje se da će taj tokom godine biti bogat čovek.
Badnje veče
Veče Badnjeg dana zove se Badnje veče i tada domaćin unosi badnjak i slamu u kuću. Okupe se deca i raduju se badnjaku. Porodica zajedno večera, uglavnom pasulj prebranac, ribu i ostale badnje đakonije.
Božič
Rođenje Hrista pravoslavni hrišćani slave 7. januara. Ovo je prvi dan posle posta, kada se jede mrsna hrana. Domaćice su prethodnog dana spremile bogatu trpezu, jela i meso, i deca se ovome najviše raduju. Gost koji prvi uđe u kuću zove se položajnik ili polažajnik, zavisi od mesta. Običaj je da ta osoba uzme parče badnjaka i “prodžara” po vatri, želeći zdravlje, napredak i ljubav ukućanima. Smatra se da će položajnik doneti sreću toj kući. Nakon ovog obreda, postavlja se sto i porodica sa položajnikom uživa u božičnom doručku.
M.S.