Najstarije umetničko delo na svetu – nakit

Čovek je počeo sa ukrašavanjem svog tela još u praistoriji. U početku su to bili predmeti od školjki, kamena i kostiju. Još kod Sumeraca, Vavilonaca, Egipćana, Hetita, Grka i Rimljana nakit je imao posebnu važnost. Neki od tih predmeta sačuvani su do danas.

Najstarije umetničko delo na svetu je nakit otkriven u Maroku. Dvanaest malih, ovalnih školjki obojenih oker crvenom bojom i probušenih kako bi se nanizale na ogrlicu ili narukvicu stare su oko 82 hiljade godina. Ovo umetničko blago pronašao je tim naučnika iz Maroka, Francuske, Velike Britanije i Nemačke u Golubjoj pećini (istočni deo Maroka). Nažalost, veoma malo se zna o ljudima koji su živeli na tom području Afrike.

Egipćani su posebno voleli zlato. Obično su ga kombinovali sa staklenim perlama koje su sami bojili. Pravili su nakit i od meteorita. Stanovnici Mesopotamije izrađivali su nakit od tankog metala i ukrašavali ga kamenjem svetlih boja. Omiljeni oblici bili su im grožđe, spirala i list. U Grčkoj su pronađeni prvi ostaci nakita od lave. Grci su inače, za razliku od Egipćana, više voleli srebro. Kod Rimljana je najčešći nakit broš. Služio je za spajanje odeće.

Napoleon je prvi uveo pravilo izrade kompleta nakita. Po njegovom uputstvu izrađivani su setovi od istog materijala i sa istim dizajnom, a uključivali su tijaru, minđuše, broš, prsten i ogrlicu.

No Comments Yet

Leave a Reply

Your email address will not be published.