Zabluda je da ugljeni hidrati jedino služe da nas ugoje. Za zdravo funkcionisanje našeg organizma potrebno je unositi sve vrste sastojaka, u umerenim količinama. Evo razloga i načina kako da kontrolišete unos ugljenih hidrata i držite ga u granicama prihvatljivog.

#1 Ugljeni hidrati popravljaju raspoloženje
Da, dobro ste pročitale. Istraživači su potvrdili da ugljeni hidrati podstiču lučenje serotonina, hormona sreće, i samim tim povoljno utiču na vaše raspoloženje. Prema statistici, ljudi koji se striktno drže dijeta sa minimalnim unosom ugljenih hidrata (20 do 40g ugljenih hidrata dnevno) na godišnjem nivou pate od depresije, anksioznosti i pokazuju više nivoe besa i nervoze od onih koji unose zdrave količine ugljenih hidrata. Mnogo bolje se nose sa depresijom, i u većini se slučajeva ni ne sreću sa njom, oni koji se drže dijeta sa malim unosom masti, a većim unosom ugljenih hidrata, i koji jedu žitarice, voće i mahunarke.
#2 Ugljeni hidrati podstiču gubljenje težine
Naučnici sa univerziteta u Juti, SAD pokazali su da žene u srednjim godinama koje unose povišene količine namirnica bogatih vlaknima na duže staze gube telesnu masu. Sa druge strane, one koje nisu unosile dovoljno iste materije su se u periodu od dve godine naprasno ugojile. Zato, jedite semenke, bademe, crnu čokoladu, avokado i sočivo, i na taj način pazite na svoje zdravlje.
#3 Ugljeni hidrati su dobri za vaše srce
Istraživanja su pokazala da unos namirnica bogatih vlaknima poput ovsene kaše i pasulja (oko 5 do 10g svakog dana) rezultuju u padu lošeg LDL holesterola. Isto tako, ljudi koji koji se hrane čitavim zrnom (jela poput braon pirinča i kinoe) takođe imaju nizak nivo LDL holesterola, a visoke količine dobrog HDL holesterola.
M.S.